1.2 Zona A bez posla

Home Zone A Way of Life Zona A bez posla

Problem nezaposlenosti

Jedno od prvih socijalno-ekonomskih pitanja kojim se vojna englesko-američka vlada morala pozabaviti bilo je pitanje nedostatka poslova. Jedno ispitivanje iz kolovoza 1945. pokazalo je da od 164 tvornice u Zoni A njih 90 je bilo na ivici stečaja i bez ikakve nade da će od banaka dobiti kredit. Čak su i brodogradilišta, zbog nedostatka narudžbi brodova, imala veliki višak radnika. Neizbježno je bilo da se u takvom jednom kontekstu ekonomske nestabilnosti socijalni i politički konflikti zaoštre.

U pokušaju da održi situaciju pod kontrolom, vojna englesko-američka vlast je sprovela dvije najvažnije inicijative: otvaranje novih radnih mjesta, posebice u sektoru velikih, javnih radova i prekvalifikacija radnika. Još jedna je bila fundamentalna mjera koju su Englezi i Amerikanci morali sprovesti, a to je povezivanje ponude i potražnje radnika na tržištu rada. Nakon objavljivanja Generalnog naredjenja br.4 (Ordine Generale n.4) 6. srpnja 1945., osnovani su Centri za zapošljavanje. Ove su institucije počele funkcionirati izmedju kolovoza i rujna 1945. godine pod direktnom kontrolom englesko-američke vojne vlade.

Erica Mezzoli
WeCanIt – University of Ljubljana

1.2.a

Nezaposlenost u Zoni A

disoccupazione zona a GMA venezia giulia
Fig. 1.2.a – Trend nezaposlenosti u Zoni A pod savezničkom vojnom vladom “Venezia Giulia” (u Trstu, Goriciji i Puli).
(Erica Mezzoli, Labour Data for the Zone A-AMG Venezia Giulia and the Zone A-Free Territory of Trieste, 1945-1955 – forthcoming dataset)

1.2.b

Nezaposlenost u Zoni A

amg public works trieste
Fig. 1.2.b – Trend nezaposlenosti u Zoni A pod savezničkom vojnom vladom “Venezia Giulia” (u Trstu, Goriciji i Puli). .
(NŠK, Petričevič, 1947_07612-12)

1.2.c

Javni radovi

grafico disoccupazione trieste 1945-1955
Fig. 1.2.c – Velike kampanje javnih radova, koje su u Trstu ironično zvane “Lopata i kramp program”, bile su glavna politika zapošljavanja koju je sprovodila englesko-američka vlada.
(Erica Mezzoli, Labour Data for the Zone A-AMG Venezia Giulia and the Zone A-Free Territory of Trieste, 1945-1955 – forthcoming dataset)

1.2.d

Nezaposlenost u Trstu

Nezaposlenost i politička djelovanja, ili kombinacija ovih, bile su dve glavne dimenzije konflikta u Zoni A. Godina 1946. može biti smatrana kao najproblematičnija. Naročito je štrajk od 12 dana u srpnju 1946.godine ostao upamćen po svojoj grubosti.

manifestazioni pacifiste trieste
Fig. 1.2.d.1 – “Trst hoće život u miru”
(Archivio Vitrotti)
Cerini a Trieste
Fig. 1.2.d.2 – Agenti (“cerini”) lokalnih policijskih snaga (Venezia Giulia Police Force) u akciji na jednoj manifestaciji.
(NŠK, Magajna, 1952_2103-2)

1.2.e

Industrijska zona u Trstu

ezit 1949
Fig. 1.2.e – – Godine 1949. pokrenuta su dva važna projekta za pitanje zapošljavanja u zoni A: industrijska luka i institut za industrijsku zonu Trsta (EZIT)
(NŠK, Magajna, 1950_1314-10)

1.2.f

Brodogradilišta kao antropološka mjesta

Brodogradilišta u zoni A su bila puno više od pukih radnih mjesta. Bila su to mjesta sukoba i političkih i kulturoloških razlika. Ambijenti u kojima su se formirali snažni osobni identiteti, osjećanja pripadnosti i gdje je vladao osjećaj djeljenja ne samo zajedničke prošlosti, već i iste sudbine.

orchestra concerto cantieri navali trieste
Fig. 1.2.f.1 – Koncert harmonika u brodogradilištu San Marco u Trstu, srpanj 1947.godine
(NŠK, Magajna, 1947_202-1)
pubblico cantieri navali trieste
Fig. 1.2.f.2 – Publika.
(NŠK, Magajna, 1947_202-2)
soprano concerto cantieri navali trieste
Fig. 1.2.f.3 – Soprano nastupa na sceni.
(NŠK, Magajna, 1947_202-5)

1.2.g

Službenice u ratu

Ženama nikad nije bilo lako, no poslije Drugog svjetskog rata pojavio se novi problem za žene službenice. Bilo je jako tešk zadržati svoje radno mjesto poslije povratka ratnih veterana i zatvorenika iz rata. Ponekad se upravo na ove radnice gledalo kao na uzrok manjka radnih mjesta i nezaposlenosti u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Donna al lavoro primo dopoguerra
Fig. 1.2.g.1 – Jedna službenica na radnom mjestu.
(NŠK, Magajna, Trst-1946)
Nota questione femminile
Fig. 1.2.g.2 – Bilješke majora Shirk o univerzalnom “ženskom pitanju” u smislu “kradje” radnih mjesta muškarcima u poslijeratnom periodu.
(ASTs, Ufficio Regionale del Lavoro e della Massima Occupazione, b. 27)

1.2.g

Poslijeratne godine

Protesta dopoguerra Trieste
Fig. 1.2.g – Englesko-američka vojna vlada stvorila je brojne prilike za posao, uključujući i žene. Demobilizacija u listopadu 1945.godine donijela je neizvjesnost i osjećanje frustracije kod njenih civilnih dužnosnika.
(Fototeca CMSA, Trieste – Giornalfoto, inv. F104668)