Problem nezaposlenosti
Jedno od prvih socijalno-ekonomskih pitanja kojim se vojna englesko-američka vlada morala pozabaviti bilo je pitanje nedostatka poslova. Jedno ispitivanje iz kolovoza 1945. pokazalo je da od 164 tvornice u Zoni A njih 90 je bilo na ivici stečaja i bez ikakve nade da će od banaka dobiti kredit. Čak su i brodogradilišta, zbog nedostatka narudžbi brodova, imala veliki višak radnika. Neizbježno je bilo da se u takvom jednom kontekstu ekonomske nestabilnosti socijalni i politički konflikti zaoštre.
U pokušaju da održi situaciju pod kontrolom, vojna englesko-američka vlast je sprovela dvije najvažnije inicijative: otvaranje novih radnih mjesta, posebice u sektoru velikih, javnih radova i prekvalifikacija radnika. Još jedna je bila fundamentalna mjera koju su Englezi i Amerikanci morali sprovesti, a to je povezivanje ponude i potražnje radnika na tržištu rada. Nakon objavljivanja Generalnog naredjenja br.4 (Ordine Generale n.4) 6. srpnja 1945., osnovani su Centri za zapošljavanje. Ove su institucije počele funkcionirati izmedju kolovoza i rujna 1945. godine pod direktnom kontrolom englesko-američke vojne vlade.
1.2.a
Nezaposlenost u Zoni A
(Erica Mezzoli, Labour Data for the Zone A-AMG Venezia Giulia and the Zone A-Free Territory of Trieste, 1945-1955 – forthcoming dataset)
1.2.b
Nezaposlenost u Zoni A
(NŠK, Petričevič, 1947_07612-12)
1.2.c
Javni radovi
(Erica Mezzoli, Labour Data for the Zone A-AMG Venezia Giulia and the Zone A-Free Territory of Trieste, 1945-1955 – forthcoming dataset)
1.2.d
Nezaposlenost u Trstu
Nezaposlenost i politička djelovanja, ili kombinacija ovih, bile su dve glavne dimenzije konflikta u Zoni A. Godina 1946. može biti smatrana kao najproblematičnija. Naročito je štrajk od 12 dana u srpnju 1946.godine ostao upamćen po svojoj grubosti.
(Archivio Vitrotti)
(NŠK, Magajna, 1952_2103-2)
1.2.e
Industrijska zona u Trstu
(NŠK, Magajna, 1950_1314-10)
1.2.f
Brodogradilišta kao antropološka mjesta
Brodogradilišta u zoni A su bila puno više od pukih radnih mjesta. Bila su to mjesta sukoba i političkih i kulturoloških razlika. Ambijenti u kojima su se formirali snažni osobni identiteti, osjećanja pripadnosti i gdje je vladao osjećaj djeljenja ne samo zajedničke prošlosti, već i iste sudbine.
(NŠK, Magajna, 1947_202-1)
(NŠK, Magajna, 1947_202-2)
(NŠK, Magajna, 1947_202-5)
1.2.g
Službenice u ratu
Ženama nikad nije bilo lako, no poslije Drugog svjetskog rata pojavio se novi problem za žene službenice. Bilo je jako tešk zadržati svoje radno mjesto poslije povratka ratnih veterana i zatvorenika iz rata. Ponekad se upravo na ove radnice gledalo kao na uzrok manjka radnih mjesta i nezaposlenosti u periodu poslije Drugog svjetskog rata.
(NŠK, Magajna, Trst-1946)
(ASTs, Ufficio Regionale del Lavoro e della Massima Occupazione, b. 27)
1.2.g
Poslijeratne godine
(Fototeca CMSA, Trieste – Giornalfoto, inv. F104668)