Pescadores, Peixateres, i Patronas

Žene u ribarskim zajednicama na otoku Mallorca (Španjolska)

Usprkos činjenice da se ribolov smatra pretežno muškom aktivnošću, on u velikoj mjeri zavisi od doprinosa žena. Ovo se tiče kako aspekta proizvodnje, tako i aspekta društvenih odnosa u ovoj profesiji.

U malim ribarskim mjestima žene obavljaju veliki broj poslova u svezi s ribolovom. Prije svega naravno, one love ribu. Pored toga, bave se prijevozom, čišćenjem i prodajom ulovljene ribe. Učestvuju u poslovima redovnog održavanja ribarskih brodova i brodske opreme i bave se nabavom mamaca.

Na otoku Mallorca, tijekom cijelog XX stoljeća, žene su imale jako važnu ulogu u očuvanju društvene kohezije unutar pomorskih zajednica kojima su pripadale. Primjerice, kad je riječ o “ženskim” ribarskim aktivnostima, žene su međusobno surađivale u poslovima prodaje ribe i formirale su tako čvrste društvene odnose, međusobnu suradnju i prijenos znanja. I ne samo to, one su znale formirati čvrste i jake veze i s osobama van njihove zajednice, ublažujući tako društvenu marginalizaciju malih ribarskih zajednica.

Štoviše, žene su uspjele izgraditi koheziju i unutar njihovih samih zajednica obavljajući tipično muške poslove. Na Mallorci je to bio slučaj, primjerice, kad su žene pomagale muškarcima izvući ribarske brodiće na obalu. I kad je riječ o drugim aktivnostima (ribolov, popravljanje ribarskih mreža, prijevoz ulovljene ribe), dolazilo je do “genderless” oblika društvene kohezije baš zbog toga što su ove poslove obavljali i žene i muškarci zajedno, radeći jedni uz druge.

Slično drugim društveno-ekonomskim kontekstima, na Mallorci je važnost rada žena u ribarskom sektoru prelazila granice čisto proizvođačke dimenzije. Žene su imale krucijalnu važnost u očuvanju društvenih i kulturoloških karakteristika ribarskih zajednica, predstavljajući, u isto vrijeme, i vezu s vanjskim svijetom.

Ariana Domínguez García
University of the Balearic Islands

2.5.a

Obiteljski portret

**Fig. 2.5.a** – Kao i u drugim kontekstima, mali ribolov obiteljski je posao. Na slici vidimo jednu obitelj ribara iz mjesta Cala de Sant Vicenç (Port de Pollença), tridestih godina XX stoljeća.
*(Pollença AM, Guillem Bestard Cerdà, 41-10.2410)*

2.5.b

Peixateres

U prvoj polovici XX stoljeća, prodaja ribe na Mallorci odvijala se na ulici. Grupe žena, peixateres, prodavale bi ribu na ribarskim brodićima ili na ulici. Ova vrsta prodaje bila je tipično ženske i kolektivne prirode.

**Fig. 2.5.b.1** – Ulična prodavačica ribe, Isabel Martínez, poznata kao Sa Cubana, prodaje ribu u luci Andratx, osamdesetih godina XX stoljeća.
*(Andratx AM, CFJCV-44)*

**Fig. 2.5.b.2** – Grupa uličnih prodavačica ribe dok prodaju ribu u luci Pollença, pedesetih godina XX stoljeća.
*(Arxiu familiar Borràs Alemany)*

2.5.c

Žene jedna uz drugu

**Fig. 2.5.c** – Dvije djevojke popravljaju ribarske mreže na ulici u Port de Sóller.
*(Arxiu familiar Guillem Casanovas)*

2.5.d

Mallorca prije masovnog turizma

Počev od pedesetih godina XX stoljeća, masovni turizam doveo je do važnih promjena socijalno-ekonomske prirode u ribarskim zajednicama na Mallorci. Isto tako, doveo je do radikalnih promjena u otočnom pejzažu.

Video 2.5.d.1 – Nettie McGaving snimila je životne navike u ribarskoj zajednici mjesta Pollença. U svom dokumentarnom filmu prikazala je važnu ulogu koju su imale žene ribara u poslovima istovara ulova na obalu i prodaje ribe. Video snimak čuvan je u National Library of Scotland (Reference number: 0133).

**Fig. 2.5.d.2** – Luka Palma između XIX i XX stoljeća.
*(AFCEC, Morello_A_5968)*

2.5.e

Težak rad

**Fig. 2.5.e** – Žene prenose ulov koji su ribari prethodno istovarili na obalu. Tridesetih godina XX stoljeća.
*(ASIM, Gaspar Rul·lan)*

2.5.f

Patronas

Počev od druge polovice XX stoljeća, vlasti su počele promovirati prodaju ribe na regularnim tržnicama. Ova vrsta prodaje bila je u uskoj svezi s aukcijama ribe. Patronas su bile prodavačice ribe koje su radile kao aukcionarke, a ujedno su imale ulogu posrednika između ribara i kupaca na veliko na ribljoj tržnici (llotja del peix) u Palmi.

**Fig. 2.5.f.2** – Slika prikazuje aukciju ribe na ribljoj tržnici na veliko u Palmi.
*(Joan Antoni Fuster Valiente, 1941)*

2.5.g

Radite na ravnopravnosti spolova, ne vodite rat (spolova)!

**Fig. 2.5.g** – Žene i muškarci istovaraju zajedno ulov ribe u luci Andratx pedesetih godina XX stoljeća.
*(Andratx AM, CFJCV-166)*

2.5.h

Možemo li mi to? Pa mi to već odavno radimo!

Žene sa Mallorce koje se bave ribarstvom znaju da ne postoje tipično “muški” i tipično “ženski” poslovi. Pomorska Herstory Mallorce nam dokazuje da ne samo da žene “to mogu”, već i da “to odavno rade”!

2.5 Pescadores, Peixateres, i Patronas