2.1 Posjedovati brodić i biti žensko

Home Undine Posjedovati brodić i biti žensko

Posjedovanje imovine još prije emancipacije žena

Ženske osobe vlasnice ribarskih brodića prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata

Godina 1884. bila je prekretnica za ribarski sektor u Austro-ugarskom carstvu: prosinca te godine Ministarstvo trgovine objavilo je jednu naredbu koja je kompletno reorganizirala taj sektor. Propisano je, izmedju ostalog, da svi ribarski brodići moraju biti upisani u posebne registre. U ove registre morali su biti upisani svi važni podaci ovih plovila: vrsta, mjesto i godina izgradnje, tonaža (zapremnina) i ime vlasnika.

Tako danas u registrima tršćanskog Pomorskog distrikta možemo naići na nekoliko stotina ženskih imena kao vlasnica ili suvlasnica ribarskih brodića u periodu izmedju 1885. i 1923. godine.

Više od dvije trećine ovih brodića potjecalo je iz 3 mjesta: Grado, Izola i Piran

Kad je riječ o posjedovanju imovine, važno je spomenuti da je austro-ugarska vlast davala ženskim osobama odredjeni stupanj autonomije, posebice kad se radi o pitanjima imovinske prirode: ženske osobe mogle su, primjerice, sklapati ugovore, upravljati svojom imovinom i istupati na sudu.

Erica Mezzoli
WeCanIt – University of Ljubljana

2.1.a

Ribarski brodići

pescherecci attraccati trieste
Fig. 2.1.a – Usidreni ribarski brodići
(Fototeca CMSA, Trieste – Giornalfoto, F65271)

2.1.b

Tršćanka

Ragazza a bordo della barca triestina
Fig. 2.1.b – Uprkos evocirajućoj slici Maria Magajne, u Trstu skoro da nije bilo nijedne ženske osobe vlasnice ribarskog brodića u periodu oko Prvog svjetskog rata.
(NŠK, Magajna, 1947_331-7)

2.1.c

Vrste brodića

Fig. 2.1.c – Vrste brodića u vlasništvu ženskih osoba u tršćanskom Pomorskom distriktu, od 1885. do 1923. godine.
(ASTs, Governo Marittimo in Trieste – Seebehörde, 1399-1402)

2.1.d

Potvrda o registraciji

Kao što je spomenuto, naredba iz 1884. godine je nalagala da svi ribarski brodići moraju biti registrirani u posebne registre. Vlasnicima je izdavan dokument koji se zvao Potvrda o registraciji u kom su se nalazile sve važne informacije o plovilu i vlasniku.

Fig. 2.1.d.1 – Prva strana potvrde na kojoj su pisale sve važne informacije o brodiću.
(ASTs, Governo Marittimo in Trieste – Seebehörde, 934)
Fig. 2.1.d.2 – Druga strana potvrde na kojoj su pisale sve informacije o vlasniku.
(ASTs, Governo Marittimo in Trieste – Seebehörde, 934)

2.1.e

Ribarske kuće u Gradu

casoni di grado 1915
Fig. 2.1.e – Tipična ribarska kuća (casone) na pristaništu San Marco u laguni Grada. Slika je iz 1915. godine.
(Fototeca CMSA, Trieste – Archivio Storico, inv. 40371)

2.1.f

Ribari iz Kopra

reti e pescatori capodistria
Fig. 2.1.f – Ribari sa svojim mrežama u Kopru.
(NŠK, Magajna, 1947_87-12)

2.1.g

Pogranično područje

Teme poput ribolova nameću pitanja kao što je na koji način smo iskoristili prirodne resurse koje imamo na raspolaganju, kao i koliki je naš utjecaj na teritorij na kom živimo.

disegno golfo di trieste 1925
Fig. 2.1.g.1 – Fizionomija pograničnog područja izmedju današnje Italije i Slovenije onako kako izgleda na crtežu slobodnom rukom iz 1925. godine.
(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste, 310)
immagine satellitare golfo di trieste
Fig. 2.1.g.2 – Isto područje danas (2021. godina).
(Google Earth, data di acquisizione dell’immagine: 29/10/2021)

2.1.h

Saccaleva (vrsta ribarske mreže)

Fig. 2.1.h – Crtež slobodnom rukom različitih faza tehnike pecanja slične pecanju mrežom “saccaleva”.
(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste, 312)

2.1.i

Tehnike pecanja

Tehnike pecanja u uporabi duž obala Tršćanskog Pomorskog sektora za pecanje ribe, rakova i školjki 1925. godine. Te godine Tršćanski pomorski sektor prostirao se od Grada (današnja Italija) pa sve do Rovinja u današnjoj Hrvatskoj.

Fig. 2.1.i.1 – 1. dio
(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste, 310)
Fig. 2.1.i.2 –2. dio
(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste, 310)