Posjedovanje imovine još prije emancipacije žena
Ženske osobe vlasnice ribarskih brodića prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata
Godina 1884. bila je prekretnica za ribarski sektor u Austro-ugarskom carstvu: prosinca te godine Ministarstvo trgovine objavilo je jednu naredbu koja je kompletno reorganizirala taj sektor. Propisano je, izmedju ostalog, da svi ribarski brodići moraju biti upisani u posebne registre. U ove registre morali su biti upisani svi važni podaci ovih plovila: vrsta, mjesto i godina izgradnje, tonaža (zapremnina) i ime vlasnika.
Tako danas u registrima tršćanskog Pomorskog distrikta možemo naići na nekoliko stotina ženskih imena kao vlasnica ili suvlasnica ribarskih brodića u periodu izmedju 1885. i 1923. godine.
Više od dvije trećine ovih brodića potjecalo je iz 3 mjesta: Grado, Izola i Piran.
Kad je riječ o posjedovanju imovine, važno je spomenuti da je austro-ugarska vlast davala ženskim osobama odredjeni stupanj autonomije, posebice kad se radi o pitanjima imovinske prirode: ženske osobe mogle su, primjerice, sklapati ugovore, upravljati svojom imovinom i istupati na sudu.
2.1.a
Ribarski brodići
2.1.b
Tršćanka
2.1.c
Vrste brodića
2.1.d
Potvrda o registraciji
Kao što je spomenuto, naredba iz 1884. godine je nalagala da svi ribarski brodići moraju biti registrirani u posebne registre. Vlasnicima je izdavan dokument koji se zvao Potvrda o registraciji u kom su se nalazile sve važne informacije o plovilu i vlasniku.
2.1.e
Ribarske kuće u Gradu
2.1.f
Ribari iz Kopra
2.1.g
Pogranično područje
Teme poput ribolova nameću pitanja kao što je na koji način smo iskoristili prirodne resurse koje imamo na raspolaganju, kao i koliki je naš utjecaj na teritorij na kom živimo.
2.1.h
Saccaleva (vrsta ribarske mreže)
2.1.i
Tehnike pecanja
Tehnike pecanja u uporabi duž obala Tršćanskog Pomorskog sektora za pecanje ribe, rakova i školjki 1925. godine. Te godine Tršćanski pomorski sektor prostirao se od Grada (današnja Italija) pa sve do Rovinja u današnjoj Hrvatskoj.