Žene i pecanje tune

U sporednoj ulozi, ali prijeko potrebne

Zajedništvo u pecanju

Stoljećima je pecanje tune predstavljalo osnovni izvor egzistencije slovenskih ribolovaca u tršćanskom priobalju. Pecanje tune se odvijalo na potezu od Barkole sve do mjesta San Giovanni del Timavo. Tuna se pecala tako što se tri ribolovca postave “na stražu”, a drugih šest-sedam budu u brodiću.

U pecanju ove ribe, žene su igrale ulogu u završnoj fazi, ondakad je trebalo vući mreže na obalu i nositi tunu na suho. Po završetku pecanja, ribolovci su radili raspodjelu ulova: polovica je išla vlasniku brodića, a od ostale polovice svaka sedma riba je išla onome tko je pomogao da se mreža izvuče na obalu, uključujući tu i žene i djecu.

Na samom kraju, prelazilo se na delikatni proces čišćenja ribe u koji su mogle biti uključene i žene. Meso tune je bilo namijenjeno za tržnicu, dok su ribolovci i njihove obitelji mogli zadržati za sebe iznutrice. Srce i jetra bi se pržili i začinjavali divljim komoračom (kuaramač) i jeli bi se odmah. Želudac tune stavljao bi se u sol, pa bi se na zimu spremao kao tripice.

Jasna Simoneta
Ribiški Muzej Tržaškega Primorja
Museo della pesca del Litorale triestino

2.2.a

Žene i pecanje tune u tršćanskom priobalju

Video 2.2.a – Bruno Volpi Lisijak priča o ulozi žena u pecanju tune u tršćanskom priobalju.
(Intervju s Brunom Volpi Lisijak – Križ (Slovenija), 18. rujna 2021. Intervjuist: Erica Mezzoli)

2.2.b

Trst, grad-tržnica i… pecanje tune

stampa panorama trieste XiX secolo — **Fig. 2.2.b** – IU jednoj panorami Trsta , njegovog teritorija i osnovnih elemenata ekonomije grada početkom XIX stoljeća, zabilježeno je i pecanje tune (dolje desno).
(Veduta meridionale della città e Porto franco di Trieste dedicata allo spettabile ceto mercantile in Trieste disegnata dal Ces. Reg. Professore di disegno Giuseppe Pollencig l’anno 1801 – Collezione Davia, Trieste)

2.2.c

Pecanje tune u Aurisini

**Fig. 2.2.c** – Treća i zadnja faza pecanja tune (izvlačenje mreže na obalu) na plaži u Aurisini (Trst), Desete i Dvadesete godine XX stoljeća.
*(Ribiški Muzej TP-Museo Pesca LT)*

2.2.d

Pecanje tune u Svetom Križu

**Fig. 2.2.d** – Veliki kolektivni napor bio je potreban u trećoj fazi ove posebne vrste pecanja. Na slici vidimo jednu scenu pecanja tune u Svetom Križu (Trst) 1947. godine.
*(Ribiški Muzej TP-Museo Pesca LT)*

2.2.e

Žene i djeca

Nema sumnje da je pecanje tune bilo jako podijeljeno po spolovima. Posadu i stražu činili su samo muškarci. Medjutim, i žene i djeca su bili uključeni. Oni su bili ti koji su ovoj vrsti pecanja davali tu crtu zajedništva.

**Fig. 2.2.e.1** – Djeca su u brodiću, a žene s muškarcima vuku mrežu na obalu. Sveti Križ (Trst), 1954. godine.
*(BCR – “Livio Palladin”)*

**Fig. 2.2.e.2** – Muškarci, žene i djeca rade zajedno. Sveti Križ (Trst), 1954. godine.
*(BCR – “Livio Palladin”)*

2.2.f

Dječaci

2.2.g

Albatros – Miroslav Košuta

**Fig. 2.2.g** – (…)
Albatros, plamen južnih mora,
ali ribarima u mom mjestu
liči na zagonetku:
je li vjetar
ili neka riba,
ni ne pada im na pamet
da je to ptica.
“Albatros” , Miroslav Košuta *(Ribiški Muzej TP-Museo Pesca LT)*

2.2.h

Čišćenje

**Fig. 2.2.h** – Djeca pomažu u rasporivanju i čišćenju tuna. Sveti Križ (Trst), 1954.
*(Ribiški Muzej TP-Museo Pesca LT)*

2.2.i

Brodić “tonera”

tonera anni 30 — **Fig. 2.2.i** – Slika iz tridesetih godina XX stoljeća koja prikazuje jedan brodić “tonera” kojim su se pecale tune u trščanskom priobalju.
*(Ribiški Muzej TP-Museo Pesca LT)*

2.2.l

Spektakularno pecanje tune u tršćanskm priobalju

Video 2.2.l – Direktor Ribarskog muzeja tršćanskog priobalja – Museo della pesca del Litorale triestino (Sveti Križ, Trst) Franco Cossutta opisuje nam detaljno pecanje tune u tršćanskom priobalju.
(Intervju s Francom Cossutta – Sveti Križ (Trst), 18. listopada 2021. Intervjuist: Erica Mezzoli)

2.2 Žene i pecanje tune