Morske vučice - WeCanIt

Ženska brodska posada oko Prvog svjetskog rata

U Austro-Ugarskom carstvu propise o pomorskim poslovima regulirao je Politički i pomorski edikt kog je carica Marija Terezija izdala 1774. godine. Pored još dvije naredbe, obadvije obajavljene 1870. godine, jedna od strane Ministarstva trgovine po pitanju radnih knjižica i druga od strane Centralne mornarske vlade- Seebehörde po pitanju otkaza, Edikt Marije Terezije je sve do raspada Austro-Ugarskog carstva ostao glavni zakonski okvir po pitanju dužnosti i prava članova posade na brodovima. Iz toga se može lako zaključiti da je način na koji su bili tretirani radnici u ovom sektoru u velikom dijelu ovisio o volji kapetana i vlasnika brodova.

Prijelaz sa navigacije jedrenjacima na navigaciju brodovima na paru bio je važna prekretnica i za ženski spol: kad je počeo prijevoz putnika morem brodovima na paru i ženskim osobama su se otvorile mogućnosti rada na brodu.
U godinama pred sam početak Prvog svjetskog rata, veliki broj žena iz svih krajeva Austro-Ugarske dolazio je u Trst. Tu su se prijavljivale lučkim organima i otiskivale na more. Bile su to konobarice, peglačice, pralje, manikirke i medicinske sestre. Mlade i stare, udate i neudate, obrazovane i nepismene. Čak ni užasi Prvog svjetskog rata nisu ih uspjeli odvratiti od mora. Veliki broj njih nastavio je i dalje ploviti morem, kao prave „morske vučice“.

Erica Mezzoli
WeCanIt – University of Ljubljana

3.1.a

Jedna djevojka i more

**Fig. 3.1.a** – Jedan službenik lučke kapetanije naslikao je jednu od naših “morskih vučica” na pozadini jedne fascikle.
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste, 312)*

3.1.b

Amalia Reisenhofer

**Fig. 3.1.b** – Plovidbena knjižica austro-ugarske trgovačke mornarice koja je pripadala Amalii Reisenhofer (br. 14712). Amalia se rodila u Pragu, živjela je u Beču i na brodu je radila kao konobarica.
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste – Gente di Mare, 295)*

3.1.c

Maria Sommer

certificati vaccinazione primi 900 — **Fig. 3.1.c** –Plovidbena knjižica talijanske trgovačke mornarice koja je pripadala Mariji Sommer (br. 13925) i dvije potvrde o cijepljenju. I Maria je radila kao konobarica.
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste – Gente di Mare, 279)*

3.1.d

Prijelaz

Tranzicije su kao putovanja morem. Nekad su promjene burne, a nekad su samo djelomične i dešavaju se postupno. To je slučaj s našim morskim vučicama. U većini slučajeva, plovidbene dokumente izdate od strane prethodnog režima novi režim bi samo obnovio.

libretti di navigazione — **Fig. 3.1.d.1** – Dvije plovidbene knjižice Caterine Zorco (br. 2885) iz Kašćerge (današnja Hrvatska), jedna izdata od strane austro-ugarske, a druga od talijanske trgovačke mornarice.
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste – Gente di Mare, 58)*

Riconoscimento della cittadinanza italiana1922 — **Fig. 3.1.d.2** – Priznavanje talijanskog državljanstva Eleonori Gergelz (5400) u skladu sa sporazumima o miru na novim teritorijama (Kraljevski dekret br.1890 od 30. prosinca 1890.)
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste – Gente di Mare, 108)*

3.1.e

Anna Ladinig

certificato battesimo 1861 — **Fig. 3.1.e** – Potvrda o krštenju Anne Ladinig (4029).
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste – Gente di Mare, 81)*

3.1.f

Giustina Flego

diploma infermiera 1922 — **Fig. 3.1.f** – Diploma medicinske sestre Giustine Flego (7959).
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste – Gente di Mare, 160)*

3.1.g

Romilda Pauschler

Certificato medico di idoneità fisica 1927 — **Fig. 3.1.g** – Ljekarska potvrda o dobrom zdravstvenom stanju i plovidbena knjižica Romilde Pauschler (12096). Romilda je na brodu radila kao pralja.
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste – Gente di Mare, 242)*

3.1.h

Eleonora Gergely

certificato morte 1921 — **Fig. 3.1.h** – Da bi se dobili plovidbeni dokumenti nekad je bilo potrebno dati podatke o vlastitoj obitelji. Eleonora Gergely (5400) morala je priložiti potvrdu o smrti svoje majke.
*(ASTs, Capitaneria di Porto di Trieste – Gente di Mare, 108)*

3.1.i

Odnosi između spolova

Ne znamo razloge zbog kojih su se ove žene odlučivale ukrcati na brodove. Možda su to bili isti razlozi kao u muškaraca, a možda se radilo o isključivo ženskim potrebama. Ne znamo ni da li su, u nekim slučajevima, na brodu morale trpiti nasilje. Možemo pretpostaviti da jesu. Isto tako, možemo i pretpostaviti da ih drugi moreplovci nisu smatrali jednakim sebi i u istom rangu.

3.1 Morske vučice