Stereotipi, žene i pomorstvo
“Žene ne trebaju ploviti morem! Njima tamo nije mjesto! Žena na brodu donosi nesreću!” Ovo su samo neke od ustaljenih predrasuda. Vjerovanje da prisustvo žene na brodu donosi nesreću preko mornara sa anglo-saksonskih brodova u skorije vrijeme se proširil i na slovenska područja. Ženama je rad na brodovima i generalno, njihovo prisustvo na istim, bio zabranjen ne samo zbog nerazumijevanja društva i ustaljenih predrasuda, već i zbog zakona i različitih diskriminirajućih propisa. Veza ženskih osoba s morem dugo je vremena bila svedena samo na ulogu pratilja mornarâ, kao njihove majke i kćeri, ili eventualno kao putnice na putničkim brodovima. Dugo je vladalo mišljenje da je posao pomorca grub i težak i da nije imao ničeg zajedničkog s delikatnim, ženskim tijelom i nježnom, osjetljivom, ženskom dušom stvorenom samo za brigu i skrb svojih najmilijih. Vjerovanje i tradicionalno mišljenje da žene nisu ni fizički, ni emotivno na visini muškaraca onemogućavali su ženama da žive i rade na brodovima. Odvlačile bi pažnju mornarima i naljutile bi morska božanstva koja bi onda na njih slala užasna nevremena i oluje. S druge strane, paradoksalno, vjerovalo se kako jedna gola žena na brodu ima moć smiriti olujno more. Iz tog razloga na vrh pramca brodova počele su se stavljati pulene, skulpture ženskih tijela i sirena s golim grudima.
I dan danas vlada vjerovanje da ženama nije mjesto u ovoj isključivo muškoj sredini i ovoj idealiziranoj i mistificiranoj mornarskoj profesiji. A ženske osobe koje jedre same često se smatraju samo avanturistima koje izazivaju sudbinu.
3.3.a
Zaljubljeni par
(PMSMP)
3.3.b
Sirene
(PMSMP)
3.3.c
Čekanje
(PMSMP)
3.3.d
U luci
(PMSMP)
3.3.e
Turistkinje
(PMSMP)
3.3.f
Ritual morskog krštenja
(PMSMP)
3.3.g
Bilješke
(PMSMP)
3.3.h
Na brodu
(propr. Tamara Kaluža Pocecco, S. Lucia)
3.3.i
Godišnjica
(propr. Tamara Kaluža Pocecco, S. Lucia)